Državne obveznice predstavljaju jedan od osnovnih finansijskih instrumenata koje država koristi da bi prikupila sredstva za finansiranje budžeta. One funkcionišu tako što vlada izdaje dug sa dogovorenom kamatom i rokom dospeća, a investitoru obećava da će vratiti glavnicu i platiti tu kamatu do dospeća. U Srbiji državni dug u obliku obveznica redovno se emituje na aukcijama Uprave za javni dug Ministarstva finansija – aukcije državnih hartija od vrednosti, ali investitori mogu kupovati i na sekundarnom tržištu putem Beogradske berze ili brokerskih kuća – Narodna banka Srbije o državnim obveznicama.
Državne obveznice su dugoročni instrumenti sa različitim rokovima dospeća. Neki su kratkoročni (npr. jedna godina), dok drugi mogu biti srednje ili dugoročni (npr. 5 ili više godina). Na primer, poslednja dostupna emisija državnih evrobondova iz 2025. godine imala je kuponsku stopu od 5,25% i prinos od oko 5,10% godišnje za obveznice dospeća 2035. godine – Srbija prodala evro obveznice 2035.
Investitori prilikom ulaganja u obveznice imaju dva osnovna izbora. Prvi je primarno tržište, gde se učestvuje direktno na aukcijama države, a drugi je sekundarno tržište, gde kupovina i prodaja mogu biti izvršene preko berze ili brokerskih kuća. Proces kupovine uključuje otvaranje namenski konta za hartije od vrednosti kod brokerske kuće i uplatu sredstava na račun pre izdavanja naloga za kupovinu obveznica – Kako kupiti državne obveznice?
Princip ulaganja u državne obveznice leži u jednostavnom konceptu: država pozajmljuje novac od investitora, a investitor dobija fiksnu kamatu i sigurnu povratnu isplatu po dospeću. Ove hartije se generalno smatraju relativno sigurnim ulaganjem u poređenju sa akcijama ili alternativnim investicijama, jer trenutno ne doživljavaju česte bankrote ili neispune obaveza od strane moderne države. Ipak, to ne znači da ne postoje rizici, što ćemo detaljnije objasniti u narednim delovima.
Prednosti ulaganja u državne obveznice
Jedna od najvećih prednosti investiranja u državne obveznice jeste stabilnost i sigurnost. Obveznice koje izdaje Republika Srbija imaju reputaciju pouzdanog finansijskog instrumenta jer ih garantuje država. To za investitore znači da je rizik neplaćanja kupona ili gubitka glavnice znatno manji nego kod pojedinačnih akcija ili drugih rizičnijih investicija. Državne obveznice se često smatraju konzervativnim investicionim sredstvom koje može biti dobra osnova za stabilan portfelj investitora sa nižom tolerancijom na rizik – Državne obveznice kao sigurna investicija.
Za male investitore, jedna od ključnih prednosti jeste predvidiv prinos. Kamate koje obveznice nude unapred su dogovorene i poznate, što omogućava planiranje očekivanih prihoda. Na primer, prinosi na državne obveznice Srbije kreću se u rasponima koji investorima omogućavaju da izračunaju tačan povrat novca ako drže obveznicu do dospeća. Viša dugoročna prinosna stopa od oko 5% za godine 2035. pokazuje da su prinose moguće pratiti i izračunavati unapred – Serbia sells 93.7 mln euro of 2035 T-bonds.
Druga prednost jeste fiskalna i poreska efikasnost. U nekim slučajevima, kamate zarađene na državne obveznice mogu imati povoljniji poreski tretman nego kamate iz klasičnih štednih proizvoda, mada investitori treba da provere važeće propise pre ulaganja. Takođe, mnoge banke i brokerske kuće omogućavaju da se investicija u državne obveznice izvrši uz relativno niske transakcione troškove, što je posebno važno za male investitore koji ne žele da veliki deo prinosa ode na provizije – Trading in securities.
Državne obveznice takođe doprinose diverzifikaciji investicionog portfelja. Ulaganjem u državni dug, investitor može smanjiti ukupnu volatilnost svojih ulaganja, jer se berzanski tržišni rizici akcija neće direktno prelivati na obvezničke prinose. U kriznim situacijama, obveznice imaju tendenciju da budu stabilniji izvor prihoda nego druge vrste investicija. To je posebno važno ako investitor planira duži vremenski horizont ulaganja ili želi rezervni izvor pasivnog prihoda.
Rizici i šta morate znati pre ulaganja
Iako su državne obveznice relativno sigurn instrument, one nisu bez rizika. Jedan od najvećih je rizik kamatnih stopa. Ako tržišne kamatne stope porastu nakon što ste kupili obveznicu, vrednost vaše obveznice na sekundarnom tržištu može pasti. To znači da, ukoliko budete želeli da prodate obveznicu pre njenog dospeća, možete je prodati po nižoj ceni nego što ste platili, što smanjuje stvarni povrat ulaganja.
Drugi važan rizik je inflacioni rizik. Ako inflacija raste brže nego što obveznički prinos generiše prinos, realna vrednost prihoda koji ostvarujete može biti niža ili čak negativna kada se uzme u obzir realna kupovna moć novca. Čak i ako nominalno zarađujete kamatu, realna vrednost tog prihoda može biti smanjena rastom cena.
Još jedan rizik je devizni rizik ako posmatramo obveznice denominovane u stranoj valuti, poput evra. Promene kursa između dinara i evra mogu značajno uticati na konačne rezultate ulaganja, posebno ako su sredstva uložena u valuti koja se razlikuje od vaše domicilne valute. To je važno ako individualni investitor razmatra ulaganje u euro-denominovane državne obveznice – Foreign Investor’s Guide.
Postoje i tržišni rizici povezani sa likvidnošću. Iako se državne obveznice obično mogu prodati na sekundarnom tržištu, manja likvidnost znači da može biti teško prodati veće količine bez pada cene, naročito u vreme finansijskih turbulencija. Još je važnije da male investitore ne iznenadi da brokeri i banke naplaćuju provizije, pa ukupni troškovi transakcije mogu umanjiti neto prinos.
Konačno, investitori treba da razumeju kako se obveznice kupuju i prodaju, uključujući potrebu za otvaranjem namenski konta i saradnju sa licenciranim posrednikom. Taj proces može biti tehnički izazovan za početnike i zahteva vreme i strpljenje – Kako kupiti državne obveznice?
